Održana Proljetna konferencija Kino mreže, 23. do 25. svibnja u Zadru

Trodnevna Proljetna konferencija Kino mreže započela je pozdravnim govorom Andreja Frica, predsjednika Centra nezavisne kulture i voditelja Kino Zone koja je bila domaćin ovog susreta, zatim predsjednika Upravnog odbora Mreže, Denisa Hladiša te Dine Bušić, pročelnice Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra.

“Čast mi je ugostiti vas, posebno jer kruži urbana legenda da je niti 200 metara odavde, 2014. godine osnovana Kino mreža”, šaljivo je započeo Fric te dodao da je nedavno pronašao e-poštu iz 2017. koja ga je podsjetila na podršku, oduševljenje i savjete kolega iz Kino mreže o tome kako osnovati kino. “Od 2017. do dan – danas, vi stojite iza nas i jedan dio našeg uspjeha sigurno je i vaš”, naglasio je Fric zahvalivši i HAVC-u i Gradu Zadru. Premda su najmanje kino u Kino mreži, dodao je, povjerena im je organizacija Konferencije što je neupitno priznanje.

Hladiš je pozdravio u ime Kino mreže, napomenuo da im je interes decentralizacija, to jest da konferencije organiziraju članovi i članice te naglasio fokus konferencije: “Izrazito sadržajnu konferenciju posvetili smo filmskoj pismenosti jer smatramo da je izuzetno važna za sva nezavisna kina. Poanta je stvarati novu publiku i filmski opismenjavati mlade koji će nam biti buduća publika. Blockbusteri su nešto što ne možemo zaobići, ali treba pružiti svima i drugi vid filmske kulture nezavisni, hrvatski i europski film”, kazao je Hladiš.

Pročelnica Bušić prisjetila se izrade Strategije 2019.- 2026., zajedno s brojnim javnim ustanovama, udrugama i drugim dionicima kulture: “Nije bilo teško uočiti da nam uistinu nedostaje priča vezana uz film. To je bila zajednička akcija koju smo pokrenuli što prije s resursima koje imamo kao grad. Publike ima, a to je najvažnije, a na razvoju publike se i dalje radi, rekla je Bušić dodavši da je svakako pred njima osiguranje adekvatnog prostora za ovakve djelatnosti te istaknuvši da su ovakve aktivnosti u Zadru itekako važne za podizanje svijesti”.

Nakon otvorenja održala se panel-rasprava o povećanju gledanosti i posjećenosti kino programa kroz filmsku pismenost pod moderatorskom palicom Uroša Živanovića, a sudjelovale su Dana Budisavljević, redateljica filma “Dnevnik Diane Budisavljević” i Marina Andree Škop, redateljica filma “Moj dida je pao s Marsa”.

Fokus panela bio je hrvatski film za djecu u kinu, ali isključivo uz dodatni sadržaj ili aktivnosti, primjerice razgovor s nekim iz filmske ekipe, uvod djelatnika kina ili pak nastavnika ili edukatora prije filma, dodatni videozapis ili tematska igra.

Škop je započela kazavši kako djeca i mladi vole interaktivan pristup, dok to, s druge strane, njima daje savršen uvid u dječju perspektivu na film. Govorila je potom o mrežnoj stranici filma, projektu Filmovi ne padaju s Marsa, metodičkom priručniku, kao i sedam videozapisa o nastajanju filma iz perspektive desetogodišnje glavne glumice i brojnim drugim primjerima dobre prakse.

Budisavljević je rekla kako je film ponajprije bio namijenjen odraslima. Međutim, kako je rekla, srednjoškolci su im se sami dogodili: ”Film je, nakon premijere u Puli 2019. godine, doživio eksploziju interesa i medija i publike pa su se nastavnici sami počeli voditi djecu u kina. Skupili smo u kratkom vremenu puno tih školskih projekcija, onda smo krenuli raditi te edukativne materijale, put je bio obrnut”, ispričala je Budisavljević koja je gostovala na više takvih projekcija na kojima je razgovarala sa srednjoškolcima i uvjerila se da je njima to zaista audio-vizualni događaj.

Izrađen je zatim materijal za nastavnike te su oba filma našle svoje mjesto među koricama udžbenika. Sudionici konferencije, profesionalci audiovizualnog sektora, voditelji kina, redatelji i producenti, podijelili su međusobno iskustva i ideje o popratnim aktivnostima projekcija ovih dvaju filmova. Također, ukazali su i na najveće izazove s kojima se susreću u suradnjama sa školama, ali i načine kako odgovoriti na njih.

Na koncu, održana je redovna i izborna skupština Kino mreže na kojoj je usvojen Dnevni red, izvješće o radu Kino mreže, radu Upravnog odbora, prijedlog izmjena i dopuna Statuta, financijsko izvješće. Nakon rasprave održan je izbor članova Upravnog odbora te je ono ostalo u istom sastavu.

Novoizabrana predsjednica Odbora je Danijela Fabric Fabijanac, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Slatina, dopredsjednica je ostala Jelena Vojvoda, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Samobor, a članovi su Denis Hladiš, ravnatelj Kulturnog i multimedijskog centra Bjelovar, Maja Holek, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica te Miroslav Perošević, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Novska.

Drugi dan Proljetne konferencije Kino mreže obilježilo je predstavljanje platformi za unaprjeđenje i uvođenje filmske pismenosti u kina, predavanje o potencijalnim izazovima koje promjena valute donosi kinoprikazivačima i drugim dionicima kulturnih ustanova, ali i izlet u Maškovića Han gdje su sudionici konferencije razmjenjivali ideje, iskustva i savjete.

Sanja Zanki Pejić iz Hrvatskog filmskog saveza predstavila je digitalnu platformu Filmska naSTAVa namijenjenu osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima te učiteljima, nastavnicima i profesorima diljem Republike Hrvatske koji tijekom jednog školskog sata imaju priliku na platformi pogledati niz raznovrsnih kratkometražnih filmskih djela mladih filmskih autora, nagrađenih na revijama HFS-a. Sanja Zanki Pejić posebno je naglasila da je itekako važno napraviti kako analizu filma nakon gledanja, tako i pripremu za gledanje. Baš zato, na platformi su dostupna i usmjerena pitanja, oblikovana prema posebno izrađenim metodičkim predlošcima. Osim toga, učenici imaju priliku u učionici pogledati raznovrsna nagrađivana filmska djela mladih generacija. Prikazivanjem filmova njihovih vršnjaka, sudionike Filmske naSTAVe, između ostalog, motiviraju na to da se i sami okušaju u filmskom stvaralaštvu. Nakon aktivnosti učenici ispunjavaju upitnik i, kako kaže Sanja Zanki Pejić, uočava se kako se razvija njihova sklonost hrvatskom filmu i želja da baš hrvatski film preporučuju drugima što je potvrda ostvarenja njihovih ciljeva.

Ivana Jakobović Alpeza iz Sedmog kontinenta prezentirala je Vrti svoj film, program koji se sastoji od od triju cjelina inspiriranih naslovima kultnih ostvarenja hrvatske kinematografije: “Rondo”, “Licem u lice” (s hrvatskim titlom) i “Idu dani”. Uz suvremene europske filmove za djecu i mlade te filmske klasike u program se uvrštavaju i hrvatski filmovi kako bi najmlađa publika, uz međunarodnu nekomercijalnu produkciju, podjednako upoznala i nacionalnu kinematografiju. Osobito su zanimljivi filmovi o temama koje su značajne djeci i mladima te filmovi koji imaju naglašenu odgojnu komponentu. Poseban je interes za prigodni program Idu dani koji nudi umjetničku podlogu obilježavanju istaknutih datuma u godini. Kao posebnu vrijednost platforme Ivana Jakobović Alpeza navela je omogućavanje razvoja filmske pismenosti školama u gradovima i mjestima koja nemaju kino čemu svjedoče brojne emotivne pohvale i zahvale učitelja.

Marija Georgiev iz Bacača sjenki govorila je o platformi CinED.EU koja, uz jedinstven, otvoreni pedagoški pristup, nudi pristup bogatoj i različitoj ponudi europskog filma i pomaže mladima razviti sposobnosti gledanja i slušanja, uspoređivanja i povezivanja. Namijenjen je širokom spektru korisnika: učiteljima svih smjerova i razina, kulturnim medijatorima, filmskim i audiovizualnim profesionalcima koji žele surađivati u izgradnji europske kulture i obrazovanju mladih ljudi o europskom filmu.

Mato Zeljko održao je predavanje „Uvođenje eura“ kako bi zainteresirane uputio u aktivnosti i politike koje je potrebno poduzeti i zakonske rokove kojih se treba pridržavati. Objasnio je nacrt Zakona o promjeni valute, fiksni tečaj, upozorio da je zabranjeno povećanje cijena robe ili usluge bez opravdanog razloga, napomenuo na potrebu prilagodbe materijala, odnosno dvojnog iskazivanja cijena, naveo iznimke i sve popratio vjernim i praktičnim primjerima iz prakse te spremno odgovarao na pitanja. Zaključio je da potrošači zbog preračunavanja ne smiju biti dovedeni u položaj koji je za njih nepovoljniji u odnosu na položaj na kojem bi bili da euro nije uveden.

Slavlje sedme umjetnosti dodatno je obogaćeno projekcijom novog naslova hrvatske distribucije koja je bila zatvorena za javnost.

Posljednjeg dana Proljetne konferencije Kino mreže dr.sc. Ana Đordić održala je radionicu analize filma i predstavila svoju knjigu „Film u školi“.

Đordić je započela postavivši pitanje što je filmska pismenost i zašto je važna. “To bi trebalo bi trebalo pitanje opće kulture, baš kao i likovna, glazbena, literarna… No, film je zapostavljena grana umjetnosti, barem do nedavno, gotovo ništa se nije učilo. Uglavnom je to prepušteno samovolji nastavnika, to bi trebalo instituticioanalizirati” kazao je Zvonimir Rumboldt.

Objasnila je zatim Đordić pojmove filmske pismenosti, filmske kulture, audiovizualne edukacije, filmske edukacije te metodike filmske edukacije kao krovnog termina.

Kao četiri toposa filmske edukacije navela je školu, kino, filmske festivale te kulturne institucije/kinoklubove/udruge civilnog društva. Sudionici su prokomentirali svaki topos navodeći prednosti i uzimajući u obzir „filmsku čaroliju“. Naglasili su i važnost filmske pismenosti u današnje vrijeme obilježeno brzinom informacija, manjku koncentracije i dostupnosti sadržaja različite umjetničke kvalitete.

Naime, kao srednjoškolska nastavnica hrvatskog jezika i književnosti, dugogodišnja voditeljica programa ‘Filmska naSTAVa’ za srednjoškolce u kinu Tuškanac te predavačica metodike filma na Školi medijske kulture ‘Dr. Ante Peterlić’, Ana Đordić upustila se u znanstveno istraživački pothvat izazvan spoznajom da je filmska edukacija u srednjim školama zapuštena te da, unatoč vrijednim naporima pionirskih metodičara nastave filma, model filmske edukacije na srednjoškolskoj razini nikada nije usustavljen. Štoviše, kako to primjećuje njezin kolega Ilija Barišić u recenziji, filmska edukacija u srednjoškolskom obrazovanju postala je jedna od stalnih polemičkih točaka kojima se bavi stručna javnost, osobito u kontekstu reformi obrazovanja.

Ana Đordić prezentirala ju je govoreći o metodologiji, hrvatskim filmsko edukativnim politikama, odnosu školstva prema filmu nekoć, ali i prikazujući rezultate provedenih anketa o filmskoj pismenosti s profesorima i učenicima.

Sudionici su raspravljali o načelima filmske edukacije, proučavali strukturu nastavnog sata, kao i metodičke obrade filmova.

Valja naglasiti da su filmski predlošci za metodičku obradu domaće proizvodnje – četiri kratkometražne uspješnice hrvatske kinematografije, dobro poznate međunarodnoj i domaćoj festivalskoj publici: igrani film “Zvjerka” (2015) Daine O. Pusić, animirani “Ježeva kuća” (2017) Eve Cvijanović, eksperimentalno-animirano-dokumentarni “Plac” (2006) Ane Hušman i dokumentarni “Oni samo dolaze i odlaze” (2017) Borisa Poljaka.

Na koncu konferencije pogledali su “Oni samo dolaze i odlaze” te na primjeru toga filma proveli analizu.