Svjetski dan audiovizualne baštine
Svjetski dan audiovizualne baštine
2017.
Svjetski dan audiovizualne baštine koji se obilježava 27. listopada u organizaciji Kino mreže i Hrvatskog filmskog arhiva (Hrvatske kinoteke), u 30 kina diljem Hrvatske posjetiteljima je donijeo projekcije filmskih uspješnica „Breza”, redatelja Ante Babaje, snimljenog prije točno 50 godina i „Tajna starog tavana“ u čast nedavno preminulom redatelju Vladimiru Tadeju (1. ožujak 2017.). Osim filmova, program je obuhvatio i izložbu plakata starih hrvatskih filmova čiji je postav bio dostupan u 24 kina.
Osmišljen kao polazište za jačanje svijesti o važnosti očuvanja audiovizualne baštine kao zajedničkog naslijeđa svih ljudi koje pomaže očuvanju globalnog kulturnog identiteta, Svjetski dan audiovizualne baštine 2017. se godine obilježio pod sloganom “Audiovizualna baština: „Discover, Remember and Share“. Posjetitelji čak 30 hrvatskih kina tako su imali priliku pogledati nagrađivani film „Breza“, redatelja Ante Babaje iz 1967. godine koji donosi surovu filmsku priču o životu i nemilosrdnoj okolini turopoljskog seljaka, nastalog prema kultnoj noveli Slavka Kolara.
Iako krhku i osjetljivu Janicu, koju tumači Manca Košir neizmjerno voli Joža Sveti, seoska djevojka prihvaća udvaranje lugara Marka, sklonog razuzdanom životu te se u konačnici za njega i udaje. Unatoč braku s najljepšom djevojkom u selu, Marko kojeg tumači Velimir Bata Živojinović, ne posustaje od svojih životnih navika te zapušta Janicu koja umire ubrzo nakon pobačaja. Surova seoska svakodnevnica postaje još gorom kad Marko na Jožino zgražanje, ubrzo nakon ženinog sprovoda odlazi na vjenčanje kao barjaktar. Film je proslavio i sam vrh domaće glumačke scene pa tako uz Mancu Košir i Živojinovića uloge tumače Fabijan Šovagović (Joža Sveti), Nela Eržišnik (Kata Labudanka, Markova majka) te Stane Sever, Stjepan Lektorić i Martin Sagner. Film je nagrađen Brončanom arenom za film (ex aequo) na Pulskom festivalu 1967., a iste je godine Velimir Bata Živojinović osvojio Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu. Tomislavu Pinteru pripala je Zlatna arena za kameru.
Mlađoj publici posebno interesantna bila je projekcija filma „Tajna starog tavana“ iz 1984. godine, redatelja Vladimira Tadeja o dvojici radioamatera čije ljetovanje na otoku Hvaru prerasta u avanturu u koju se zbog moćnog oružja upliće Međunarodna špijunska organizacija. Protagoniste koji na starom tavanu pronađu zaboravljeni izum antigravitacijskog topa, dječake Miru i Pepeka, utjelovili su Mario Mirković i Jiri Guryca, stavši tako uz bok Borisu Dvorniku (Šime), Špiri Guberini (Marko Pivac) te Nini Petrović (Božena), Petru Jelaski, Miji Oremović i drugima. U ulozi Adama našao se Rene Bitorajac, u to vrijeme dvanaestogodišnjak.
Svjetski dan audiovizualne baštine obilježio se i prigodnom izložbom 22 plakata starih hrvatskih filmova u 24 hrvatska kina. Postav izložbe obuhvatio je plakate iz hrvatskih filmskih klasika poput „Družbe Pere Kvržice“, „Tko pjeva zlo ne misli“, Picassova „Bitka na Neretvi“, „Imam 2 mame i 2 tate“, „Kiklop“, „ Samo jednom se ljubi“, „Vlak u snijegu“ i drugih.
Program su financijski podržali Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova i Grad Zagreb.
Otkako je UNESCO 2005. godine 27. listopada proglasio Svjetskim danom audiovizualne baštine, vlade, nacionalni filmski arhivi, televizijske i radio stanice, udruge i brojne filmske institucije svake godine diljem svijeta organiziraju javne programe, rasprave i predavanja s ciljem isticanja osjetljivosti i ugroženosti audiovizualnog nasljeđa te se objavljuju i dosad nepoznati filmski radovi iz zaštićenih kolekcija. Audiovizualna baština, u koju se ubraja naslijeđe koje pripada filmskom, televizijskom i radijskom mediju, a u osnovi pripada proteklom stoljeću, svjedok je ekonomskog, političkog i društvenog razvoja. Brojni su zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali nažalost nepovratno izgubljeni kao povijesni izvori zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti. Upravo se iz tog razloga posebna pažnja 27. listopada svake godine pridaje podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje te se upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite.
Kina koja su sudjelovala u obilježavanju Svjetskog dana audiovizualne baštine 2017. uključuju:
Kino Mediteran Bol, Centar za kulturu Čakovec, Kino 30. svibanj (Daruvar), Kino Sloboda (Dubrovnik), Kino Mediteran Hvar, Kino Mediteran Imotski, Kino Ivanec (Ivanec), Kino Mediteran Jelsa, Kino Mediteran Komiža, Kino Velebit (Koprivnica), Kino Moslavina (Kutina), Kino Mediteran Lastovo, Dvorana Relković(Nova Gradiška), Kino Marof (Novi Marof), Kino Urania (Osijek), Kino Hrvatski dom (Pakrac), Kino Valli (Pula), Art-kino Croatia (Rijeka), Gradsko kino Sinj, Kino Dom Kulture Kristalna kocka vedrine (Sisak), Kino Karaman (Split), Kinoteka Zlatna vrata (Split), Kino Samobor (Samobor), Kino Slatina (Slatina), Kino Zelina(Sv. Ivan Zelina), Kino Gaj (Varaždin), Kino Gorica (Velika Gorica), Kino Europa (Zagreb), Kino Kinoteka (Zagreb), MM centar (Zagreb).
Izložba plakata starih hrvatskih filmova bila je postavljena u sljedećim kinima:
Kino Mediteran Bol, Kino Mediteran Hvar, Kino Mediteran Imotski, Kino Ivanec (Ivanec), Kino Mediteran Jelsa, Kino Mediteran Komiža, Kino Velebit(Koprivnica), Kino Moslavina (Kutina), Kino Mediteran Lastovo, Dvorana Relković (Nova Gradiška), Kino Urania (Osijek), Kino Valli (Pula), Art-kino Croatia(Rijeka), Kino Dom Kulture Kristalna kocka vedrine (Sisak), Kino Karaman (Split), Kinoteka Zlatna vrata (Split), Kino Samobor (Samobor), Kino Slatina (Slatina), Kino Zelina (Sv. Ivan Zelina), Kino Gaj (Varaždin), Kino Gorica (Velika Gorica), Kino Europa (Zagreb), Kino Kinoteka (Zagreb), MM centar (Zagreb).