Kinoteka „Zlatna vrata“

‘Često se o kinodvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski ‘starovi’. No, što ako je takav hram izgrađen tek nekoliko metara od stvarnih, pravih hramova starih više od 1700 godina? I sve to u jedinstvenom kompleksu carske palače iz vremena kasne antike. Na svjetskoj razini imali bismo nešto mnogo značajnije od samog kina. Bilo bi logično da se unutar zaštićenog kompleksa otvori ustanova koja će se baviti zaštitom sjećanja i pamćenja – onog našeg i onog filmskog. Ustanova kojom će (doslovno, ne preneseno) strujati duh minulog vremena i time je uzvisiti na pijedestal. Ime te ustanove je Kinoteka Zlatna vrata…’ (Danijel Rafaelić, povjesničar filma)

Obnova romaničke palače u kojoj se danas nalazi dvorana Kinoteke Zlatna vrata započela je 1958. godine. U adaptiranoj gotičkoj palači (unutar Dioklecijanove palače) 18. prosinca 1961. godine otvoren je dio zgrade Centra za kulturu Radničkog sveučilišta ‘Đuro Salaj’ (današnji Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata). Tri godine kasnije otvorena je za korištenje cijela zgrada u sklopu koje je i dvorana s 250 sjedećih mjesta. Prvi film se prikazao u dvorani 30. studenoga 1964. – bio je to slovenski ‘Ne plači Petre’. Već u lipnju 1965. je prikazan prvi naslov klasičnog repertoara ‘Oklopnjača Potemkin’ Sergeja Ejzenštajna.

Koncem 60-ih, na inicijativu tadašnje voditeljice Centra, gospođe Milke Barač, krenulo se u osnivanje Filmskih klubova po školama i fakultetima. Cilj je bio s profiliranim programom izdvojiti se od repertoarne politike koju vode ostala splitska kina.

Cijelu ideju kvalitetno je zaokružio redatelj Ivan Martinac tako što ju je formalizirao u programu filmske klasike. Kao veliki poznavatelj filma omogućio je generacijama splitske mladeži druženje s filmom kao umjetnosti. Ivan Martinac pri tome je imao nesebičnu pomoć zaposlenika ustanove predvođenih već spomenutom Milkom Barač te profesorima Vedranom Gligom i Svemirom Pavićem.

Za kontinuirano djelovanje na filmskoj animaciji i edukaciji svojih članova Filmski klub Centra za kulturu Radničkog sveučilišta ‘Đuro Salaj’ dobitnik je Nagrade grada Splita 1984. godine.

Program filmske klasike temeljni je program Kinoteke, no ne i jedini. Svjesni odgojne i obrazovne uloge Kinoteke, posebno činjenice da novim generacijama treba približiti filmsku umjetnost, Kinoteka je svoju temeljnu djelatnost proširila brojnim programima. Osim suradnje s veleposlanstvima i kulturnim centrima europskih zemalja u RH, program Kinoteke posljednjeg desetljeća obogaćen je dokumentarnim programima te snažnijom suradnjom s domaćim filmskim festivalima, ali i distributerima koji promoviraju europski film, američki nezavisni film te manje zastupljene kinematografije. Programe hrvatske filmske klasike te suvremene hrvatske produkcije ostvarujemo zahvaljujući suradnji s Hrvatskom kinotekom i Hrvatskim filmskim savezom. Također organiziramo retrospektive filmova te promoviramo ostvarenja splitskih autora.

Kinoteka Zlatna vrata 2012. godine primljena je u Europa Cinemas, udruženje koje okuplja nezavisna kina koja promoviraju europski film. Iz godine u godinu, Europa Cinemas daje edukativnu i financijsku podršku kinima našeg profila. Cilj Europa Cinemas je osigurati operativnu i financijsku potporu kinima koja se obvezuju da će njihov program sadržavati značajan broj nenacionalnih europskih filmova te poraditi na edukativnim i promotivnim akcijama prema novoj publici. Udruženje Europa Cinemas je prisutno u 69 zemalja i 682 grada, te okuplja 1182 kina s 3194 ekrana. Među njima je i Kinoteka Zlatna Vrata.